Palenta, žganci... kukuruzno brašno kuhano u vodi sastavni je dio mediteranskih i kontinentalnih jelovnika. "Noviteti", kukuruzne pahuljice i kokice, sve su nam češći doručak i snack. Dok uživamo u njihovu okusu, organizam krcamo energijom i štitimo od bolesti.
Za vrijeme kuhanja ili pečenja kukuruza oslobađaju se molekule koje štite organizam od štetnog utjecaja slobodnih radikala. To povećava antioksidativnu moć kukuruza, pa on štiti od raka, bolesti srca, katarakte, Alzheimerove bolesti.
Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišene razine kolesterola, folnom kiselinom što čuva krvožilni sustav, vitaminom B1 važanim za dobar rad mozga te ugljikohidratima koji nam daju brzo rasploživu energiju.
Iako u kukuruzu možemo uživati kroz cijelu godinu, onaj koji je ubran i kojega jedemo u kasno ljeto najbolje prija našem nepcu i sadrži najviše hranjivih tvari. Latinski naziv za kukuruz je Zea mays, a širom globusa poznat je kao maize. On je ikona američke kulture koju su poznavali već Maye, Azteci i Inke. Smatra se da kukuruz potječe iz Meksika ili centralne Amerike, a dokazi o pripremi jela od kukuruza stari su više od 9.000 godina. Indijanci su ga koristili na "101" način, osim za hranu služio im je i kao sklonište, dekoracija, pa čak i kao gorivo. Poznato je da su jelima od kukuruza često dodavali neznatne količine pepela, jer su vjerovali da ih to čini zdravijima. Danas znamo rješenje te zagonetke! Kukuruz sadrži vitamin B3 u obliku kojega naš organizam ne može iskoristiti. Izgaranjem drveta nastaje pepeo koji sadrži male količine vapna, a ono pomaže aoslobađanju i iskorištavanju vitamina B3. U Europu su kukuruz donijeli španjolski i portugalski istraživači, no nažalost na Starom kontinentu je ignoriran indijanski ritual dodavanja pepela jelima od kukuruza što je dovelo do pomanjkanja vitamina B3 i pojavi bolesti zvane pelagra.
Za doručak, ručak i zabavu...
(Izvor: www.plivazdravlje.hr )
06.12.2004.
Zdravlje