Organizmi koji prodiru u ljudsko tijelo nalaze se posvuda - u zraku, hrani, biljkama, u i na životinjama, u tlu i vodi, te na gotovo svakoj drugoj površini. Oni veličinom variraju od mikroskopskih jednostaničnih organizama do parazitskih crva koji mogu narasti i do nekoliko desetaka centimetara. Gotovo niti jedan od tih organizama ne izaziva bolest jer ih imunološki sustav čovjeka drži pod kontrolom. No, ukoliko imunološki sustav oslabi ili se suoči s organizmom na koji nije stvorena otpornost, može doći do nastanka bolesti.
Dakle, većina tih organizama nije štetna, no ima i onih patogenih koji mogu izazvati bolest. Tada se imunološki sustav pokreće kako bi se borio protiv velikog broja štetnih uzročnika, a to nije lak zadatak. Virusi i bakterije lukavi su protivnici, koji stalno traže nove putove kako bi slomili obranu imunološkog sustava. Ipak, saznanja o uzročnicima zaraznih bolesti, o tome što se može učiniti kako bi se zaraza spriječila, te kada je potrebno potražiti savjet liječnika, važna su kako bi se imunološkom sustavu pomoglo u borbi protiv zaraze.
Bakterije
Bakterije su jednostanični organizmi vidljivi samo pod mikroskopom. One su toliko male da kada bi ih se tisuću postavilo u liniju, ona bi bila dugačka oko 5 mm. Bakterije mogu biti štapićastog, okruglog ili spiralnog oblika, te obično mogu živjeti samostalno, a množe se diobom stanice.
Bakterije su bile među najranijim oblicima života na Zemlji, te su se razvile tako da mogu živjeti u različitim okolinama. Neke mogu preživjeti žestoku vrućinu i strašnu hladnoću, a neke i razinu radijacije koja bi bila smrtonosna za čovjeka. Ipak, mnoge bakterije više vole ugodan okoliš kakvog pruža zdravi organizam.
Nisu sve bakterije štetne. Dapače, manje od jedan posto bakterija uzrokuje bolest, a neke bakterije koje žive u ljudskom organizmu vrlo su korisne. Na primjer, Lactobacillus acidophilus - bezopasna bakterija koja živi u crijevima - pomaže u probavljanju hrane, uništava neke organizme koji uzrokuju bolesti, te ljudskom organizmu osigurava hranjive tvari.
No kada u organizam uđe patogena bakterija, može doći do pojave bolesti. One se mogu vrlo brzo razmnožavati, a mnoge također izlučuju otrove, odnosno snažne kemijske tvari koje uništavaju određene stanice tkiva koja su napale. Upravo je taj proces ono zbog čega se osjećamo bolesno. Organizam koji izaziva gonoreju (gonokok) primjer je bakterijskog napadača. Ovdje također spadaju neki sojevi bakterije zvane Escherichia coli, koji uzrokuju ozbiljne bolesti probavnog trakta, a najčešće se prenose putem zagađene hrane. Ostala stanja koja su izazvana bakterijama uključuju streptokoknu upalu grla i stafilokokne zaraze.
Virusi
(Izvor: www.plivazdravlje.hr )
19.01.2004.
Zdravlje