Anemija nastaje smanjenim brojem crvenih krvnih zrnaca - eritrocita ili količinom hemoglobina, koji mogu biti uzrokovani gubitkom krvi, oslabljenom proizvodnjom krvnih stanica, njihovom pojačanom razgradnjom, ili kombinacijom svih poremećaja. Anemija kao izraz predstavlja skup znakova i simptoma koji nastaju u navedenim slučajevima.
Klinička slika
Simptomi i znakovi anemije predstavljaju kompenzatorni kardiovaskularni i plućni odgovor na težinu i trajanje tkivne hipoksije (nedostatka kisika). Ozbiljna anemija može biti udružena s pojavom slabosti, vrtoglavice, glavobolje, zujanja u ušima, bljeskovima pred očima, pa čak i bizarnim ponašanjem. Gubitak menstruacije, libida, probavne smetnje, te ponekad žutica i povećanje slezene mogu se također pojaviti. U konačnici može doći do srčanog zatajenja ili šoka.
Dijagnostička obrada
Osnovna dijagnostička obrada uključuje prvenstveno utvrđivanje uzroka anemije; gubitak krvi, smanjena proizvodnja eritrocita, te pojačana razgradnja. Prvo treba isključiti krvarenje, a zatim ostale moguće uzroke. Uobičajeno je mjerenje retikulocitnog indeksa (RI). Retikulocitni indeks manji od 2% pokazuje neprimjereno stvaranje eritrocita, a RI veći od 2% govori o prekomjernom razaranju ili gubitku eritrocita putem krvi.
Mikrocitne anemije govore o promjenama u stvaranju hemoglobina, kao što je slučaj ukoliko nedostaje željeza ili su prisutne neke kronične bolesti. Normocitne anemije upućuju na hipoproliferativne ili hipoplastične mehanizme. Makrocitne anemije (karakterizirane velikim eritrocitima) javljaju se u slučajevima nedostatka B vitamina ili folne kiseline, te kao rezultat djelovanja nekih lijekova. Kao rezultat ovih pojava u perifernoj krvi prisutan je povećani broj retikulocita, preteča krvnih stanica.
Liječenje
(Izvor: www.plivazdravlje.hr )
21.05.2005.
Zdravlje