Manje je poznato da je redovita tjelovježba oboljelih od šećerne bolesti neizostavni dio kompleksnog liječenja. Tjelesna aktivnost djeluje izrazito povoljno na mijenu tvari u organizmu dijabetičara djelovanjem na metaboličke procese u jetri i mišićima. Važno je da ta tjelovježba bude redovita i svakodnevna, te prilagođena toleranciji napora bolesnika. To može biti i redovito bavljenje sportom, kao što su plivanje, vožnja bicikla, stolni tenis, planinarenje i sl. Izraziti tjelesni napori i natjecateljsko bavljenje sportom nisu preporučljivi kod dijabetičara.

Dijabetička neuropatija, odnosno oštećenje živaca u dijabetičara, najčešći je oblik neuropatije. U trenutku otkrivanja šećerne bolesti, 12% bolesnika već ima neki oblik neuropatije. Ovisno o zahvaćenosti različitih dijelova živčanog sustava, razlikuje se više oblika dijabetičke neuropatije: mononeuropatija kada je zahvaćen jedan živac, autonomna neuropatija koja najčešće zahvaća probavni, mokraćni sustav, srce i krvne žile, te najčešća distalna osjetna i motorna neuropatija. Bolesnici se žale na trnjenje, žarenje, grčeve i noćne bolove, češće u mišićima potkoljenica, ali mogu biti zahvaćene i podlaktice. Često postoji slabiji osjet dodira i topline u obliku "čarapa" i "rukavica" na ekstremitetima. Osim vježbi za poboljšanje cirkulacije i hidrogimnastike, provode se razni oblici elektroterapije u svrhu poboljšanja cirkulacije i osjeta (dijadinamske struje, interferentne struje, galvanizacija i osobito galvanske kupke, magnetoterapija), a korisna je terapija intermitentna pneumatska kompresija ili limfomat...