|
|
 |
Zdravlje |
vodite zdrav ivot |
 |
Cistitis
Infekcije mokraćnog sustava spadaju u česte bakterijske infekcije, odmah iza respiratornih infekcija. Moemo ih naći u osoba oba spola i u svim dobnim skupinama. ene u generativnoj dobi 10 puta čeće obolijevaju od mukaraca. Najveći broj urinarnih infekcija se javlja u inače zdravih ena.
to je to?
Cistitis je najčeće bakterijska infekcija mokraćnog mjehura. Cistitis počinje naglo, a uključuje dizuriju (bolno mokrenje), učestalo mokrenje malih količina mokraće (polakisuriju), urgenciju mokrenja (neodgodivu potrebu za mokrenjem) i ponekad bolove iznad pubične kosti.
| Gljivična infekcija noktiju
Gljivična infekcija noktiju ake ili stopala u medicinskoj se terminologiji označava kao onihomikoza. Gljivična infekcija postupno zahvaća nokat i moe ga potpuno unititi. Gljivična infekcija započinje s unutranje strane nokatne ploče. U početnom stadiju infekcije najčeće se promijeni boja nokta, nokat postaje zadebljan, iskrivljen i krhak. Izloenost vlazi i toplini pogoduje razvoju gljivične infekcije (npr. znoj koji nastaje zbog noenja zatvorene obuće, koritenje zajedničkih tueva - u sportskim objektima, kupalitima). U prolosti su se za liječenje gljivične infekcije noktiju koristili lijekovi za lokalnu primjenu. Terapija je trajala dugo i nije bila učinkovita, no sada postoje novi lijekovi koji se uzimaju na usta i vrlo su djelotvorni.
| Kako razlikovati gripu od prehlade ili upale pluća?
Na pomolu je nova sezona kaljanja, kihanja, mrcanja uz ekscesivno troenje maramica. Kako prepoznati bolujete li od prehlade ili gripe, imate li upalu pluća te kako se zatititi od zimskih radosti - pročitajte ovdje.
Kako funkcionira obrambeni sustav dinih puteva?
Ljudski dini sustav (respiratorni sustav), osim to slui za disanje, funkcionira i kao vaan obrambeni sustav protiv udahnutih patogenih organizama i zagađivača. Postoje dva mehanizma koji zajednički djeluju ne bi li organizam zatitili od bolesti. Cilindrične stanice sluznice dinih puteva (koje se tako zovu zbog svog cilindričnog oblika) proizvode debelu sluz koja oblae unutarnju stranu naeg dinog sustava. Stanice s cilijama (cilije su poput metlica) tu proizvedenu sluz pomiču prema gore (prema ustima), zajedno s udahnutim organizmima, česticama prljavtine i alergenima, sve dok se dotična masa ne izbaci putem kalja ili proguta. Ipak, hladan i suh zimski zrak koji se udie utječe na dine puteve, sluznicu i sluz, koja zbog manjka vlanosti postaje debljom i gučom. To na kraju onemogućava "metlicama" da pokrenu sluzavu masu prema van. Kao rezultat zastoja i nepomičnosti, udahnuti organizmi "zarobljeni" u dinim putevima dobivaju ansu uzrokovati bolesti dinih puteva.
Zbog velikog broja dinih zaraza koje se javljaju tijekom zimskih mjeseci, u upotrebi je i veliki broj izraza koje koristimo: prehlada, gripa, upala pluća... No to je zaista gripa, a to prehlada? Kako razlikovati prehladu od gripe? to je to upala pluća i kako je prepoznati? Kako razlikovati navedene tri bolesti jednu od druge? | Zadah iz usta
Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo barem nekoliko puta u ivotu, bilo na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima. U većini slučajeva zadah iz usta je rezultat loe higijene usta, no moe biti znakom i nekih drugih zdravstvenih problema.
Samo povrnim pregledom časopisa ili reklama na televiziji, moguće je primijetiti da se oko ovog problema razvila golema industrija koja promiče proizvode za higijenu usne upljine i suzbijanje zadaha iz usta. Svakodnevno smo izloeni promidbi pasta za zube, vodica za ispiranje usta, vakaćih guma i draeja koje smanjuju pH vrijednost. Čini nam se da svi znamo sve to treba znati o spomenutom problemu, no zavirimo malo ispod povrine i provjerimo je li to uistinu tako.
| Hipertenzija
(Povien krvni tlak)
Poremećaj karakteriziran visokim krvnim tlakom, to općenito uključuje sistolički krvni tlak ("gornja" brojka, koja predstavlja tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) trajno vii od 140, ili dijastolički krvni tlak ("donja" brojka, koja predstavlja tlak u krvnim ilama kad se srce odmara) trajno preko 90.
Krvni tlak je određen količinom krvi koju pumpa srce, te veličinom i stanjem arterija. Mnogi drugi faktori mogu utjecati na krvni tlak, uključujući volumen tekućine u tijelu, sadraj soli u tijelu, stanje bubrega, ivčanog sustava, krvnih ila, i razine različitih hormona u tijelu.
| |
| 
|
vremenska prognoza |
|
|
|
 |
| |
|
pretraivanje |
|
| |
prethodna stranica
