|
|
 |
Zdravlje |
vodite zdrav ivot |
 |
Suprotstavite se prehladama prehranom
Nerijetko se simptomi prehlade, zbog sličnosti, mijeaju sa simptomima alergija, a često će se u govoru i gripa zamjenjivati sa prehladom. Gripu kao i prehladu uzrokuje virus, ali virusi gripe pripadaju drugoj porodici virusa. Prehlada je neugodna, ali nije opasna poput gripe. S obzirom da su prehlade uzrokovane virusima te da za njih ne postoji nikakav lijek (farmaceutski gledano), najbolji pristup im je prevencija. Antibiotici kod prehlada i gripa neće imati učinka, jer su uzrokovane djelovanjem virusa, a ne bakterija. | Kolesterol
to je kolesterol?
Kolesterol je masnoća koje najvie ima u namirnicama ivotinjskog podrijetla. Bez kolesterola, većina ivih bića ne bi mogla ivjeti. Prvenstveno, riječ je o tvari koja je normalan gradivni sastojak svake stanice tijela (stanične membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu kolesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje vie vrsta hormona, i to enskih i mukih spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrene lijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Kolesterol je i tvar iz koje nastaju učne kiseline koje se putem uči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, poglavito masti.
| umski krpelji i bolesti koje prenose - kako se zatititi?
Krpelji su paraziti toplokrvnih ivotinja, a iznimno i čovjeka. ume i proplanci pruaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih uitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli to ljepe i sigurnije odlaziti u prirodu, nije na odmet poneto saznati o tim malim ivotinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogućnostima da se ti rizici izbjegnu.
O krpeljima
Krpelji su člankonoci paučnjaci iz reda grinja. Dijele se na dvije velike porodice Ixodidae (ikarni ili tvrdi krpelji) i Argasidae (stajski ili meki krpelji). Glava, prsite i zadak čine im jednu cjelinu. Za svoj razvoj i razmnoavanje trebaju obrok krvi, zbog čega povremeno ive kao nametnici na toplokrvnim kraljenjacima (pticama i sisavcima), kojima siu krv. Krpelji su rasprostranjeni iroko u prirodi, a najčeće ih nalazimo u prizemnom sloju rubnih područja uma, sloju grmlja i niskog raslinja, po ikarama i visokotravnatim stanitima. Prilikom uboda preko sline mogu prenositi različite zarazne bolesti. | Hipertireoza
titna lijezda ili titnjača preko svojih hormona utječe na gotovo sve metaboličke procese u ljudskom organizmu. Hormoni titnjače reguliraju potronju kalorija i proizvodnju energije u organizmu, utječu na rad srca, probavu, miiće, razinu kolesterola, pa čak i na psiholoko stanje čovjeka. Hipertireoza predstavlja stanje povećane aktivnosti titnjače, čija je posljedica prekomjerno lučenje njezina hormona.
Prekomjernim lučenjem hormona titnjače nastaju problemi s normalnim funkcioniranjem organizma. Tkivo u tijelu postaje izloeno prekomjernom lučenju hormona titnjače, to dovodi do stanja koje nazivamo tireotoksikoza. Mogu se pojaviti mnogi simptomi, poput nervoze, brzog i pojačanog rada srca, povećane neugode pri boravku u toplim prostorijama, prekomjernog znojenja, drhtanja ruku, umora i gubitka teine.
| Alergijske reakcije na hranu
Neeljene reakcije na hranu mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: toksične i netoksične reakcije. Toksične se reakcije javljaju u svakog tko pojede određenu količinu hrane zaraene bakterijama ili toksinima. Netoksične reakcije javljaju se u preosjetljivih osoba, a mogu biti alergijske (imunoloki mehanizmi) i nealergijske (reakcije nepodnoenja) koje nisu uzrokovane imunolokim mehanizmima. Alergijske reakcije na hranu mogu se podijeliti u reakcije koje su poput većine alergijskih bolesti posredovane IgE protutijelima te one koje to nisu.
| |
| 
|
vremenska prognoza |
|
|
|
 |
| |
|
pretraivanje |
|
| |
prethodna stranica
